Pandemija korona virusom je u cijelom svijetu, pa i kod nas, osim opasnosti po zdravlje uticala i na povećanje siromaštva. Zbog vanredne situacije u cilju sprečavanja širenja zaraze  privreda je bila prinuđena da smanji ili obustavi rad što je dovelo do otpuštanja radnika ili smanjenja zarade. Nesigurna egzistencija i siromaštvo uticaće na pojačano djelovanje trgovaca ljudima da među rizičnim grupama pronalaze svoje žrtve. Zato je važno neprestano objašnjavati,  preventivno djelovati  i upozoravati da svako od nas može biti potencijalna žrtva trgovine ljudima.

       Osim potencijalnim  žrtvama informativne kampanje su usmjerene i prema cjelokupnoj javnosti, vlastima i institucijama da samo zajedničkim  angažmanom može da se bori protiv trgovine ljudima. Ženske organizacije daju veliki doprinos u prevenciji  trafikinga, a u tome im podršku daju i mediji.

         Neki  oblici trgovine ljudima su: seksualna eksploatacija, prinudni rad, prinudno prosjačenje, trgovina organima (prinudno uzimanje organa radi njihove prodaje).

      Žene i djevojke su  najčešće žrtve trafikinga, prodaju se  i kupuju u ciljuseksualne eksploatacije i prinudne prostitucije. Žrtve trgovine ljudima mogu biti i muškarci. Oni su obično izloženi radnoj eksploataciji, ali mogu biti žrtve i drugih oblika eksploatacije. Djeca su najosjetljivija grupa žrtava trgovine ljudima. Iskorišćavaju se za prinudnu prošnju, seksualnu eksploataciju, prinudni rad, rad u kući, prinudnu prostituciju. Žalosno je da je broj djece koja su žrtva trgovine ljudima u porastu.

     Žrtvu često u lanac trgovine ljudima uvlači osoba koju ona poznaje i u koju ima povjerenja zloupotrebljavajući to povjerenje i njihovu želju za boljim životom. Načini vrbovanja su  kreativni  i promjenljivi jer se neprestano „usavršavaju„.  Koliko god  uspješna bila prevencija, trgovci ljudima su korak ispred jer je u igri ogromna zarada. Ono što je trgovcima  zajedničko je obećanje dobrog posla, boljeg života i ispunjenja snova. Mnogi ne vide načine kako da riješe svoje egzistencijalne probleme pa prihvataju ponude koje su često bolje u odnosu na uslove rada u mjestima gdje žrtva živi. Lažne poslovne ponude, čak i od osoba u koje imaju povjerenje, obmanjujući  oglasi za posao u raznim medijima (novine, internet, socijalne mreže) navodno su bolje plaćeni, s boljim uslovima rada, često su primamljivi i potencijalna žrtva ne vidi problem, pa prihvatajući neprovjerenu ponudu može da upadne u zamku  koja iza sebe krije opasnost da postane žrtva trgovine ljudima.

     U vrijeme razvoja informacionih tehnologija koje su danas dostupne mnogima, trgovci ljudima su pronašli mogućnost da na perfidan način dođu do žrtve. Razvojem interneta, posebno korišćenje društvenih mreža, dostupno je mnoštvo informacija i ponuda za posao koje bi trebalo prije prihvatanja uvijek provjeriti.

    Različite krize  ( prirodne, zdravstvene, oružane) za posljedicu imaju siromaštvo i pojačanu aktivnost trgovaca ljudima jer im takvo stanje pomaže da lakše dođu do žrtve.

      Zato je informisanost najbolji vid prevencije, jer neobaviještene osobe su i najugroženije.